LTL-ACT-1672026年6月14日
FF

国旗: 汤加汤加 · 总理

致汤加首相的公开信

Read this letter in Only the requested reader language is generated and cached.
Automatic translation into Chinese (Simplified) is shown. It is cached for future readers; the original remains authoritative.
尊敬的法塔费希·法卡法努阿 陛下 汤加王国首相 首相办公室 努库阿洛法,汤加

首相阁下:

今天我以“太平洋边缘的声音”写信给您。

我见证过许多国家。

我见证过帝国的兴衰。

我见证过城市扩张至如此规模,数以百万计的人擦肩而过却连一句话也未曾交流。

我见证过国家变得更加富裕、更快速、更互联——而有时也更加孤独。

而汤加则不同。

这是一个似乎遵循不同节奏运作的王国。

一个现代生活已然到来,但尚未完全征服传统的地方。

一个将过去视为传承而非累赘的地方。

仅此一点,就使得汤加在当今世界显得不同寻常。

当人们听到“汤加”这个词时,许多人脑海中浮现的不外是散布在太平洋上的偏远岛屿。

棕榈树。

碧蓝的海水。

热带海滩。

明信片上的天堂。

但国家从来不是明信片。

国家是人民。

汤加的真实故事即其人民的故事。

首相阁下:

汤加王国是太平洋地区为数不多仍保留君主制的国家之一。

许多汤加人依然对他们的历史、传统、教会、家庭和社区怀有深厚的情感联系。

在许多社会还在努力回答“我们是谁?”这一问题的时代,汤加仍然保持着强烈的身份认同感。

这种认同感随处可见。

在村庄生活中。

在宗教庆典中。

在家庭聚会中。

在对长者的尊重中。

在社区义务的持续重要性中。

许多国家在失去社会凝聚力后耗费巨资试图重建它。

汤加自然地仍然保有大量这种凝聚力。

而这是一个不会出现在经济报告中的宝贵财富。

首相阁下:

与世界许多地区相比,汤加的生活相对平和。

儿童上学。

学生追求高等教育。

家庭在礼拜后团聚。

渔民在日出前出海。

市场出售本地农产品。

小型企业支撑着社区。

人们认识他们的邻居。

许多人认识同一家族的几代人。

有医院和医疗服务。

有超市、餐馆、旅馆和日益增长的旅游业。

有互联网接入以及与更广阔世界日渐增加的联结。

然而也存在令许多公民担忧的现实问题。

生活成本。

有限的就业机会。

对进口的依赖。

经济脆弱性。

也许更重要的是,越来越多的年轻人离开本国到国外寻求更好机会这一持续趋势。

对于许多有才华的汤加人来说,新西兰和澳大利亚等国提供了更大的经济体和更广泛的职业可能性。

其结果是许多小岛国家面临的两难境地。

当世界提供更有吸引力的选择时,如何让最优秀的人才留在国内?

总理阁下,

汤加的未来不仅取决于保留传统,还取决于创造机会。

年轻人不应在成功与祖国之间作出选择。

他们应当两者兼得。

这就意味着要加强教育。

支持创业。

鼓励创新。

扩大数字化机会。

建设能够在地理孤立条件下仍能蓬勃发展的产业。

因为地理既是汤加的福祉,也是其挑战。

大海将汤加与世界连接起来。

但它也把汤加与许多其他地方可获得的经济机遇隔绝开来。

总理阁下,

关于汤加未来的讨论不能忽视大自然的力量。

汤加人民比大多数国家更清楚生活可以在一夜之间改变。

气旋。

火山活动。

地震。

海啸。

2022年那次海底火山的壮观喷发提醒了全世界岛屿国家的脆弱性。

但这件事也显露了另一面。

韧性。

社区在困难时期互相支持的能力。

重建的决心。

拒绝向环境屈服的意志。

这些品质值得肯定。

因为国家实力不是以没有挑战来衡量的。

而是以人们如何应对挑战来衡量的。

总理阁下,

当我观察汤加时,我并不把它视为一个小小的岛国。

我看到的是一个正尝试做十分艰难事情的社会。

在快速变化的世界中保持自身特色的同时进行适应。

在保护文化的同时不与世隔绝。

在拥抱进步的同时不丢失身份认同。

在现代化的过程中不忘记智慧。

这些是许多更大国家未能解决的难题。

汤加仍有机会取得成功。

此致敬礼,

来自太平洋边缘的声音

附言。公民对国家的审计

• 稳定与安全:4.5 / 5

汤加享有高度的政治稳定、社会凝聚力和公共安全。

• 经济与生活水平:3.5 / 5

生活水平总体稳定,尽管经济机会仍然有限且对进口依赖显著。

• 社会福祉:4.5 / 5

强大的家庭、社区生活、信仰和文化延续极大地提升了生活质量。

• 发展与未来前景:4.0 / 5

该国面临与地理、气候和移民相关的挑战,但拥有坚实的社会基础和相当大的潜力。

最终得分:4.13 / 5 — 一个保留着许多国家已失去之物的王国

汤加或许不拥有广袤领土。

或许不拥有巨额财富。

但它拥有一种日益罕见的东西:

一群仍然知道自己从何而来、知道自己是谁、知道彼此联系何在的人。

Русский перевод
Original text: EnglishThe Honourable Fatafehi Fakafanua Prime Minister of the Kingdom of Tonga Prime Minister's Office Nukuʻalofa, Tonga

Mr. Prime Minister,

Today I write to you as The Voice From the Edge of the Pacific.

I have watched many nations.

I have watched empires rise and fade.

I have watched cities grow so large that millions of people pass each other without exchanging a single word.

I have watched countries become richer, faster, more connected—and sometimes lonelier.

And then there is Tonga.

A kingdom that seems to move to a different rhythm.

A place where modern life has arrived, but has not completely conquered tradition.

A place where the past is not treated as an inconvenience but as an inheritance.

And that alone makes Tonga unusual in today's world.

When people hear the word Tonga, many imagine little more than remote islands scattered across the Pacific Ocean.

Palm trees.

Blue water.

Tropical beaches.

A paradise on postcards.

But countries are never postcards.

They are people.

And the real story of Tonga is the story of its people.

Mr. Prime Minister,

The Kingdom of Tonga is one of the few remaining monarchies in the Pacific.

Many Tongans still feel a deep connection to their history, traditions, churches, families and communities.

In an era when many societies struggle to answer the question "Who are we?", Tonga still possesses a strong sense of identity.

That identity can be seen everywhere.

In village life.

In religious celebrations.

In family gatherings.

In the respect shown to elders.

In the continuing importance of community obligations.

Many countries spend enormous resources trying to rebuild social cohesion after losing it.

Tonga still possesses much of it naturally.

And that is a treasure that does not appear in economic reports.

Mr. Prime Minister,

Life in Tonga is peaceful compared with many parts of the world.

Children attend schools.

Students pursue higher education.

Families gather after church services.

Fishermen head out before sunrise.

Markets sell local produce.

Small businesses support communities.

People know their neighbors.

Many know several generations of the same family.

There are hospitals and healthcare services.

There are supermarkets, restaurants, hotels and growing tourism.

There is internet access and increasing connection to the wider world.

Yet there are also realities that concern many citizens.

The cost of living.

Limited employment opportunities.

Dependence on imports.

Economic vulnerability.

And perhaps most importantly, the continuing departure of young people seeking better opportunities abroad.

For many talented Tongans, countries such as New Zealand and Australia offer larger economies and broader career possibilities.

The result is a dilemma faced by many small island nations.

How do you keep your best talent at home when the world is offering attractive alternatives?

Mr. Prime Minister,

The future of Tonga will depend not only on preserving traditions but on creating opportunities.

A young person should not have to choose between success and homeland.

They should be able to have both.

This means strengthening education.

Supporting entrepreneurship.

Encouraging innovation.

Expanding digital opportunities.

Building industries that can thrive despite geographic isolation.

Because geography is both Tonga's blessing and its challenge.

The ocean connects Tonga to the world.

But it also separates Tonga from many economic opportunities available elsewhere.

Mr. Prime Minister,

No discussion about Tonga's future can ignore the power of nature.

The people of Tonga understand better than most nations that life can change overnight.

Cyclones.

Volcanic activity.

Earthquakes.

Tsunamis.

The spectacular eruption of the underwater volcano in 2022 reminded the entire world how vulnerable island nations can be.

Yet it also revealed something else.

Resilience.

The ability of communities to support one another during difficult times.

The determination to rebuild.

The refusal to surrender to circumstances.

These qualities deserve recognition.

Because national strength is not measured by the absence of challenges.

It is measured by how people respond to them.

Mr. Prime Minister,

When I observe Tonga, I do not see a small island kingdom.

I see a society attempting something very difficult.

To remain itself while adapting to a rapidly changing world.

To protect its culture without isolating itself.

To embrace progress without losing identity.

To modernize without forgetting wisdom.

These are challenges that many much larger countries have failed to solve.

Tonga still has the opportunity to succeed.

Respectfully,

The Voice From the Edge of the Pacific

P.S. A Citizen's Audit of the Country

• Stability and Security: 4.5 / 5

Tonga enjoys a high degree of political stability, social cohesion and public safety.

• Economy and Standard of Living: 3.5 / 5

Living standards are generally stable, though economic opportunities remain limited and dependence on imports is significant.

• Social Well-Being: 4.5 / 5

Strong families, community life, faith and cultural continuity contribute greatly to quality of life.

• Development and Future Prospects: 4.0 / 5

The country faces challenges related to geography, climate and migration, but possesses strong social foundations and considerable potential.

Final Score: 4.13 / 5 — A Kingdom Preserving What Many Nations Have Lost

Tonga may not possess vast territory.

It may not possess enormous wealth.

But it possesses something increasingly rare:

a people who still know where they come from, who they are, and what binds them together.

Русский перевод
Addressee-language version: TonganʻEiki Fatafehi Fakafanua Puleʻanga Tokoni ʻo e Puleʻanga ʻo Tonga Puleʻanga ʻo e Puleʻanga Nukuʻalofa, Tonga

Kovia Puleʻanga,

ʻI he ʻaho ni te u tohi atu kiate koe ʻo e Ngaahi Lea mei he Mataʻaho ʻo e Paʻanga Polineisia.

Oku ou mataʻitohi ʻi he ngaahi fononga ʻo e ngaahi ʻuli.

Oku ou sio ki he ʻuhiʻuhi ʻo e ngaahi mamani ke tupu pea ngahe.

Oku ou sio ki he ngaahi kolo kuo tupu mei he lahi ʻi he fakatupu ʻoku fakataha ʻa e miliona ʻenau tangata ʻaʻu ʻa ʻaʻahi ʻa e lea.

Oku ou sio ki he ngaahi fonua ʻoku ʻi ai ʻa e pau pe lahi ange ʻa e paʻanga, ʻiikiate, fakaʻilonga ange mo e taimi ʻoku ʻomi ha taha.

Pea ʻoku hoko foki ʻa Tonga.

Ha Puleʻanga ʻoku toe fakatatau ke ne toka ki ha vala ʻo e takanga ʻoku ʻu mai ʻeni.

Ha konga ʻoku hoko ʻi ai ʻa e moʻoni ʻo e taimi foʻou, ka ʻoku ʻikai ke ne tau ke tauhi lelei ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kuo liliu.

Ha konga ʻoku ʻikai ke ne tuku ʻa e ngaahi meʻa mei he taimi kua taha ʻo e mea ʻoku pau ke tokoni ki ai, ka ko ha ngaahi koloa kuo ne tuku.

Pea ko ia pe ʻoku ʻoho ʻa Tonga ʻi he lalolagi ʻa e taimi ni.

ʻI he taimi ʻoku fengaueʻaki ʻa e kakai ki he hingoa Tonga, ʻe lahi ʻa ʻenau manatu ki ha ngaahi motu ʻoku ʻi he moku ʻo e Paʻanga.

Meʻakai ʻo e niu.

Vai moʻui.

Tahaʻo motu.

Haafi nofoʻanga ʻi he kataki.

Ka ʻoku ʻikai maʻolunga ʻa e ngaahi fonua ko e motu pe.

Ko e kakai ʻa e fonua.

Pea ko e moʻoni lelei ʻo Tonga ko e moʻoni ʻa e kakai.

Kovia Puleʻanga,

Ko e Puleʻanga ʻo Tonga ko ha taha ʻo e ngaahi puleʻanga kumu pē kuo toe.

Tolu lahi ʻa e Tonga ʻoku ʻi ai ha ngaahi ongoongo lolotonga ki hono talanoa ki he background, ngaahi masani, ngaahi lotu, famili mo e ngaahi kolo.

ʻI ha taimi ʻoku nau feinga ai ha lahi ʻa e kakai ke tali ʻa e kaveinga ko e "Ko hai ʻetau tangata?", ʻoku tonu ʻa Tonga ʻa e loto tokoni ʻo ne tuʻunga.

Neongo ʻe hili ʻa e ngaahi taimi, ʻoku lava ke sioʻiʻi ʻa e fakaʻekeʻeke ko ia ki he ngaahi konga kotoa.

ʻI he ola ʻo e kau kolo.

ʻI he ngaahi fakalakalaka lotu.

ʻI he fakafonua ʻa e famili.

ʻI he fakaʻapaʻapa ki he kau matuku.

ʻI he mālohi ʻoku kei ʻi ai ʻa e meʻa tatau ʻi he ngaahi palani agelonga.

Laumālie ʻa e lahi ʻa e ngaahi fonua ʻe ʻamu ha paʻanga lahi ke hoko mai ʻo fai hake e tautefitoaki ʻa e tuʻunga fakalelei fakaʻilonga ka lahi.

Tonga kuo tonu ʻi ai ha toe lahi taha mei ai ʻenau koloa.

Pea ko ia ha koloa ʻa ʻikai ke ne kamata ʻa e lipooti ʻo e ekonomi.

Kovia Puleʻanga,

Ko e ola ʻi Tonga ko ha ola fiefia kehekehe mei he toʻotoʻo ʻo e lalolagi.

Fānau kehe ʻoku hoko ki he ngaahi sīsī.

Kalasi ʻoku sikiʻi ke ne fakamalohi ʻa e ako siʻi.

Famili fakataha pē ʻa e taimi after lotu.

Polohone fekauʻaki ʻi he moʻui ʻo e matangi.

Makete hoko atu ʻa e ngaahi meʻa totonu.

Fakakauʻaki siʻisiʻi tokoni ʻa e kolo.

Tangata ʻiloa ʻenau kaungāmeʻa.

Lahi ʻoku ʻiloa ʻa e ngaahi ola ʻo e ha famili kehe.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi falemaʻi mo e ngaahi ngāue tokoni māmani.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fale hoko, fale kai, fale moe mo e tūʻunga fakatupuʻanga fakaʻi ʻo e ngāue.

ʻOku ʻi ai ha uepisaiti mo ha foki fakafoki lahi ki he mamani lahi ange.

Ka ʻoku ʻi ai foki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakapapauʻi haʼau ha loto ʻi he lahi taha ʻa e kakai.

Ko e koloa ʻo e moʻui.

Ko e laumalie ʻa e ngaue.

Ko e lahi ʻa e paʻanga ʻoku pau.

Fakatupu ʻa e ngaahi ngaahi ngāue ʻoku ʻikai ke ke lava ʻa e maʻu ngāue.

Tautefito ki he ngaahi meʻa ʻoku fakamoʻui mei imports.

Mala ʻo e ekonomiki.

‘Oku kau mai ange ‘i he taimi ni, pea ko e mea mahuʻinga taha, ko e fakafoki tuʻuloa pea mo e tuʻutoʻatasi ʻa e kau ngāue lea foʻi ʻoku ʻiloʻi pe ko e tokolahi ʻoku haʻu ki ʻolunga ke ʻomi ha ngaahi meʻa ʻi he māmani.

Ki he toko lahi ʻo e ngaahi Tongan potoʻī, ko e ngaahi fonua hange ko Niu Sila mo ʻOsitreilia ʻoku ʻi ai e ngaahi ekonomi lahi ange pea mo e ngaahi founga ngāue lahi ange.

Ko hono ʻosi ko e faingataʻa ʻoku fehokotaki ai e tokolahi ʻo e ngaahi fonua kātoanga ni.

Fefe hake ʻe toki maluʻi ai hoʻomou ngaahi taleni lelei taha ʻi he fale ʻi he taimi ʻoku ʻomi ʻa e māmani ʻa e ngaahi filifiliga ʻoku tala lelei?

Kaisi Puleʻanga,

ʻE toki kiʻi fili ʻa e moʻui ʻo Tonga ʻaia ʻa ʻikai ha taha pē ke tokoni ʻa ia ki he malohi ʻo e ngāue ʻi he moʻui fakatātā, ka ʻoku ne fuoloa pe ʻi he maʻu ʻo e ngaahi avanoa.

ʻOku ʻikai ha tangata talavou ke fili ʻi loto ʻi he vaʻinga ʻo e ongoongoʻanga mo e fonua.

ʻE lava ʻe laua ke maʻu ʻiu ʻa e ʻelua.

Ko e fakaʻuhinga ia ʻo e tokoni ʻi he ako.

Tokoni ʻa e ngāue ʻe ʻosi.

ʻIkai fakamalohi ke fakahaʻu ʻo e ngaahi founga foʻou.

Faʻo e ngaahi avanoa matakau digital.

Faʻu ʻa e ngaahi ngāue ʻoku lava ke holoki ʻi he tuʻunga ʻo e motu ʻa e funga.

Kuo ne ʻikai kehekehe ʻa Tonga mei he siʻisiʻi pea ko e ongoongo ʻoku ne feohi mo e faingataʻa.

Ko e moana ʻoku fakafeʻiloaki ʻa Tonga mo e māmani.

Ka neongo ia, ʻoku ne fakaʻosi ʻaupito ʻa Tonga mei he tokolahi ʻo e ngaahi avanoa ekonomiksi ʻoku ʻi ʻi ha ngaahi feituʻu kehe.

Kaisi Puleʻanga,

ʻE ʻikai ke tokoni ha fakamatala ki he koloa ʻo Tonga ʻo fakatokaʻi ʻa e mālohi ʻa e natura.

Kuo ʻi ai ʻa e kau Tonga ʻa ʻoku ʻilo lahi ange ʻi he toenga ʻo e ngaahi fonua ʻoku nau fuoloa ʻoku liliu ʻa e moʻui ʻi he tōnai.

Ko e sikiloni.

Fakafelekisi vaheʻene.

Ko e ngaahi ongoongo fakafonua.

Tsunami.

Ko e fakafokotuʻutāmaki ʻo e faʻi vaʻinga ʻake ʻa e to eiki fakamolumulu ʻi he fonua ʻi he 2022 naʻe fakahū mai ki he māmani kolo ʻa e vaʻa pe ko e fefeka ʻa e ngaahi motu ʻoku makehe.

Ka ne tokoni foki ke fakahā ʻeta taha.

Ko e loto taʻofi.

Ko e fakalakalaka ʻa e kakai ke tokoni fakaʻapaʻapa ki he taha ʻi he taimi ʻo e faingataʻa.

Ko e loto ke fakamafola.

Ko e loto ke ʻikai ke ha ne mafatia ki he ngaahi tuʻunga.

Ko e ngaahi tohi ko ʻeni ʻoku tauhi ʻa e ongoongo.

Taʻu atu hau ʻa e mālohi ʻa e fonua ʻa e ʻikai ko e ʻi he ʻikai ʻa e ngaahi faingataʻa.

ʻOku ne ngataʻi ʻa e mau ne hoko ai ʻa e kakai ki ai.

Kaisi Puleʻanga,

ʻI he taimi ʻoku u sio ki Tonga, ʻoku ʻikai ke u sio ʻi ha puleʻanga motuʻā siʻisiʻi.

ʻOku u sio ʻi ha kainga ʻoku ʻosi hoʻi fakahoko ha meʻa ʻa e ngaahi faingataʻa.

Ke maluʻi ʻene kakai mo fakaʻaongaʻi ʻa e founga ʻo e fakaliliu ʻo e māmani.

Ke puipuituʻa ʻa e kāingaʻakau ʻa ia ʻa e cultua ʻa ʻene ʻikai ke tukuʻaki ʻa ia.

Ke fakatalanoaʻi ʻa e ongoʻongo foʻou ʻa ʻoku ʻikai ke mouleʻa ʻa e tuʻuanga.

Ke modernise ʻa ʻene ʻikai ke monū.

Ko ʻeni ha ngaahi faingataʻa ʻo nau fiefia ʻa e ngaahi fonua ange ʻoku lahi ange ne nau ʻikai ke malava ke fakalakalaka.

ʻOku ʻi ai fekauʻaki ka Tonga ʻoku toe ngaue ke fakakatoa.

ʻE fakamālohi,

Ko e Lea Mai Hifo ʻo e Pa-sifikí

P.S. Ko e Vaʻai ʻa e Kakai ki he Fonua

• Tuʻo mo e Fakataputapu: 4.5 / 5

ʻOku mafaia ʻa Tonga ʻi ha tuʻunga lelei ʻo e tuʻo politika, tuʻunga fakalaumālie ʻa e kainga mo e malu ʻa e kakai.

• Ekonomi mo e Tuʻunga Moʻui: 3.5 / 5

Ko e tuʻunga moʻui ʻoku tauhi malu pe, ka ʻoku ʻikai ke lahi ʻa e ngaahi avanoa ekonomiksi pea ʻoku māfua ʻa e fiemaʻu ki he ngaahi meʻa ʻoku hū.

• Tuʻunga Tokolahi ʻo e Moʻui Fakakakai: 4.5 / 5

Ko e famili maluʻia, ʻa e moʻui ʻo e community, talo mo e ngāue fakakoloa ʻoku fakahā ʻaupito ʻi he lelei ʻo e moʻui.

• Ngaahi Fakahou mo e Ngaahi Lea ki Mua: 4.0 / 5

ʻOku feinga ʻa e fonua ki he ngaahi palopalema ʻoku fakamuimui mo e laufanua, ngaahi taimi taʻu tauʻatāina mo e fekumi hoʻo nofo, ka ʻoku i ai ʻa e ngaahi fakatouʻosi totonu mo e malava mamafa.

Tohi Tuʻunga ʻIkai: 4.13 / 5 — Ha Puleʻanga ʻOku Fakatāofi ʻA e Meʻa ʻOku Lele ʻE Ha Nōsī He Fekauʻaki

ʻOku ʻikai ha meʻakai lahi ʻi he Tonga.

ʻOku ʻikai ha koloa lahi ʻoku ʻakapulu.

Ka ʻoku i ai ha meʻa ʻoku toe ʻosi ʻoku maʻulalo ange:

ha kakai ʻoku ʻi ai pē ʻe fakakilala ʻa e ngaahi ʻitele, ko hai kinautolu mo e ha mea ʻoku fetuʻutaki ʻaki kinautolu.

Русский перевод

读者回应

分享信件

帮助更多人看到这封信。

请从您自己的账户分享。LetterToLeader 不会访问您的社交账户。

二维码

在其他设备上打开此信

QR code for the public letter link

https://lettertoleader.com/zh/tonga/prime-minister/193-open-letter-to-the-prime-minister-of-tonga

举报